SAVJETI I PREPORUKE.

BMW je xDrive pogon na sva četiri kotača premijerno predstavio 2003. godine na prvoj generaciji modela X3. Najveća novost ovog sustava, u odnosu na prethodne 4x4 pogone ugrađivane u BMW-ova vozila, bila je prilagodljivost. Naime, sustav je imao mogućnosti do 100% raspoložive snage usmjeriti na prednje ili stražnje kotače, ovisno o prianjanju. Srce sustava čini višelamelna spojka u središnjem diferencijalu čiji rad regulira kontrolna jedinica prikupljajući podatke s niza drugih senzora i kontrolnih jedinica. U normalnim uvjetima sustav dijeli snagu u omjeru 40:60 u korist stražnjih kotača, no to se može promijeniti u djeliću sekunde. To najviše dolazi do izražaja u zavojima kada xDrive prepoznaje opasnost od proklizavanja prednjeg kraja te preusmjerava snagu na stražnje kotače, a vrijedi i obratno.

Ono što ga i danas izdvaja od sličnih sustava je njegova proaktivnost, tj. sposobnost da i prije nego što do proklizavanja dođe, preusmjeri snagu na kotače koji imaju bolje prianjanje. „Predosjećanje“ opasnih situacija mu omogućuju akcelerometri i senzori DSC-a koji registriraju promjene u načinu ponašanja vozila koje bi mogle dovesti do destabilizacije. Danas sve veći broj kupaca cijeni i traži pogon na sva četiri kotača, ne samo zato jer pruža najbolje prianjanje na svakom tipu ceste i podloge, već i zato jer današnji sustavi, kakav je xDrive, nemaju nedostatke ranijih sustava. Prilagodljivi su, manje utječu na potrošnju goriva i nisu glomazni. Zato BMW danas nudi xDrive pogon u više od 80 modela, počevši sa 118d xDrive i 120d xDrive.

BMW je godinama bio sinonim za atmosferske motore, no globalna težnja ka ekološki održivom prometu prekinula je tu tradiciju i usmjerila razvoj prema manjim motorima i tehnici čiji je pionir u Europi bio upravo BMW. Riječ je o prednabijanju zraka pomoću turbokompresora, a ove godine navršava se točno 40 godina od predstavljanja legendarnog modela BMW 2002 Turbo, prvog serijskog automobila u Europi koji je za pogon koristio turbonabijeni benzinski motor.

Duhovni nasljednici ovog legendarnog motora danas nose oznaku TwinPower Turbo. Riječ je o nazivu kojeg sada nalazimo na pokrovu svih BMW-ovih turbonabijenih dizelskih i benzinskih motora. Sam termin „Twin“ označava dvije tehnike najzaslužnije da je BMW uspio pomiriti nisku potrošnju goriva i visoke performanse motora. Riječ je o izravnom ubrizgavanju goriva pod visokim tlakom i prednabijanju zraka pomoću turbokompresora. Broj turbokompresora koji se koriste za prednabijanje kreće se od jednog kao u modelima 320d ili 328i, preko dva u modelima 335d ili 650i, pa sve do rekordnih tri u M Performance modelu M550d.

Također, u dizelskim motorima turbopunjači mogu imati turbine s lopaticama promjenjive geometrije.

S redizajniranom serijom 7, BMW je predstavio drugu generaciju prilagodljivih LED svjetala.

Riječ je o svjetlosnim sklopovima gdje se sve funkcije, od pozicijskog, preko kratkog do dugog svjetla ostvaruju pomoću LE dioda. Osim što proizvode tzv. bijelo svjetlo, LE diode su dugotrajnije i imaju izvrsne mogućnosti prilagodbe intenziteta svjetlosti. Karakterističan BMW-ov, kružni izgled svjetala zadržan je zahvaljujući postavljanju po četiri leće oko svakog reflektora. Ispod svake od leća grupirane su jake LE diode koje ovisno o jačini električne struje mogu svijetliti jače ili slabije. Tako dobivamo dnevno, odnosno kratko svjetlo.

Reflektori okruženi lećama zaduženi su za formiranje dugog svjetla i istodobno se uključuju sva četiri reflektora.

Prilagodljiva svjetla, tj. svjetla koja se usmjerenim svjetlosnim snopom prilagođavaju različitim uvjetima vožnje, nisu novost na seriji 7. No automatski sustav uključivanja dugog svjetla bez opasnosti od zasljepljenja jest. O čemu se radi? Kod uobičajenih sustava automatskog uključivanja dugog svjetla, nailaskom na vozila iz suprotnog smjera kao i na vozila ispred, sustav radi što bi i mi. Isključuje dugo svjetlo. Time se smanjuje opasnost od zasljepljenja drugih vozača, no smanjuje se i vidljivost. Nova BMW-ova LED svjetla omogućuju da duga svjetla budu uključena, barem djelomično, cijelo vrijeme. Sustav formira tvz. tamnu zonu zahvaljujući mogućnosti zakretanja i isključivanja pojedinih reflektora. Tamnom zonom ili „ tunelom“ sustav automatski prati kretanje vozila koje nailazi ili na koje nailazimo zadržavajući ga u zoni i štiteći od zasljepljenja. Istovremno, ostaju uključeni vanjski reflektori dugog svjetla, a time se i vidljivost bitno poboljšava. Tek kad zakretanjem reflektora u lijevo ili desno sustav više ne može tamnom zonom pratiti vozilo, isključuju se reflektori dugog svjetla, ali ne svi već samo lijevi. Desni ostaju uključeni jer ne zasljepljuju vozilo s lijeve strane, a osiguravaju daleko bolju vidljivost u smjeru kretanja.

Važno je naglasiti da sustav sve obavlja automatski koristeći podatke snimljene kamerom smještenom iza unutarnjeg retrovizora i na vozaču je jedino da uključi sustav i opušten uživa u noćnoj vožnji.